Vaterpolisti Srbije protiv Španije u Svetskoj ligi
Vaterpolo reprezenatcija Srbije u četvrfinalu evropskog dela Svetske lige igraće protiv selekcije Španije.
Posle odigranih utakmica trećeg, poslednjeg kola u evropskim grupama Svetske lige poznati su cetvrtfinalisti, a će Srbija u Novom Sadu ugostiti evropskog vicešampiona.
Izabranici Dejan Savića imaće priliku za revanš Špancima, koji su ih nedavno eliminisali u čevrtfinalu Evropskog prvenstva u Budimpešti.
Susret dve selekcije trebalo da se igra 17. marta, ali postoji mogućnost da bude odigran sedam dana ranije, što će biti naknadno saopšteno.
Ostale četvrtfinalne parove čine Crna Gora-Hrvatska, Italija-Mađarska i Francuska- Grčka.
Podsetimo, četiri prvoplasirane ekipe će učestovati na završnom turniru od 22. do 28. juna sa još četiri tima sa Interkontinentalnog turnira.
Đoković će imati priliku da osvoji veliki broj poena.
Najbolji teniser sveta Novak Đoković potvrdio je učešće na Masters turniru u Monte Karlu.
Iako Srbin nije trebalo da učestvuje na prestižnom takmičenju, nakon osvajanja Australijan opena odlučio je da se pojavi u Monte Karlu gde je prošle sezone stigao do četvrtfinala.
Tada je eliminisan od Danila Medvedeva, a sada će imati priliku da poveća prednost u odnosu na najbliže pratioce na ATP listi pošto ne brani veliki broj poena.
Đoković je turnir u Kneževini osvajao u dva navrata.
Drže?i se istog modela kao i kod svoje uspješnice Zabranjena povijest, J. Douglas Kenyon je iz svoga dvomjesecnika Atlantis Rising prikupio ?lanke koji istražuju skrivene putove religije, progonjene od strane ortodoksne Crkve - od vremena prije Krista, dok su se polagali temelji krš?anstva, pa do žestokih i krvavih vremena katara, templara i slobodnih zidara Novoga Svijeta. U ovom su istraživanju korijena zapadnja?ke vjere otkrivene bliske veze izme?u drevne egipatske religije i krš?anstva, pravi identitet trojice mudraca te veza koje su templari iskovali izme?u krš?anstva i slobodnih zidara. Tako?er, knjiga identificira pravu tajnu organizaciju koja stoji iza tajni razotkrivenih u knjizi Da Vincijev kod te objašnjava, kolika skrivena vjerska strujanja i danas utje?u na suvremeni svijet.
Ova knjiga je uvod u pravu povijest hereti?kih vjerskih tradicija koje su u društvu igrale jednako važnu ulogu kao i službena vjera, što ih je neprestano nastojala potisnuti i posve uništiti. Ro?eni unutar istih vjerskih okvira koji su na kraju iznjedrili krš?anstvo, ovi su duhovni putovi ipak uspjeli preživjeti kroz "hereze" Srednjega vijeka kao i kroz teorije velikih renesansnih mislilaca kakvi su bili Isaac Newton, Giordano Bruno i njihovi nasljednici. Prenijet i u Novi Svijet zahvaljuju?i slobodnim zidarima, koji su ondje potaknuli Ameri?ku revoluciju, utjecaj ovih zabranjenih religija može se i danas prona?i u "Zvijezdama urešenom stijegu" ili takvim slobodnozidarskim simbolima kakav je piramida na stražnjoj strani nov?anice od jednog dolara.
ŽARKO JOKANOVI? O SVOJOJ KNJIZI "Jovanka mi je sve rekla, svet ?e kona?no ?uti i njen glas!" "Ispunio sam obe?anje dato Jovanki": Žarko Jokanovi?
Jovanka Broz je skoro ?etiri decenije bila besomu?no progonjena. Živela je u izolaciji, zaboravljena od svih, potkradali su je i maltretirali. Njene poklone su pripisali Titu, a zaplenjene su joj ?ak i fotografije.
U kra?ama su nestale njene beleške, pisma državnicima, pa ?ak i dva prstena koja je dobila od bra?e. Odneta je i vaza koju je kao svadbeni poklon dobila od Mao Cedunga. Kada su je proterali iz Uži?ke 15, zaplenili su joj sve, pa je sobu zadužila na revers. Kada se raspala državna zajednica Srbija i Crna Gora, prva dama SFRJ je šest meseci živela je bez dinara”, ovo su samo neki od detalja koje u knjizi “Jovanka Broz - moj život, moja istina” otkriva Žarko Jokanovi?, njen autor.
- U svojoj knjizi pisac otkriva sve o njenoj velikoj ljubavi sa “sinom naših naroda i narodnosti” i kako je prvi ?ovek SFRJ svako jutro kuvao kafu svojoj supruzi. “Mislim da ?e mnogima biti jako interesantni naši razgovori u bolnici, jer to baca potpuno novo svetlo na njenu li?nost, emocije, na njenu suptilnu dušu, koja je istovremeno i primer hrabrosti i uzvišenosti.
Dragi clanovi i prijatelji,takodje imate priliku na svom Android mobilnom telefonu da instalirate aplikaciju naseg kluba i tako budete uvek u toku desavanja i na vreme videti aktuelne informacije. App kluba mozete skinuti na dole navedenoj adresi:
Srbija ubedljivo pobedila Rusiju i plasirala se u polufinale!
Vaterpolo reprezentacija Srbije plasirala se u polufinale Evropskog prvenstva. Srpski vaterpolisti pred punim tribinama Arene pobedili su Rusiju sa ubedljivih 15:5 i tako Srbija ?e u sredu u borbi za finale igrati sa Gr?kom, koja je danas savladala Španiju sa 6:2.
Rusi su poveli ve? u prvom napadu preko Giniatova. U narednim minutima Srbija je imala dve dobre prilike sa igra?em više. kada je, u oba napada, isklju?en Dmitri Hlod, ali ?uk i Ran?elovi? nisu uspeli da zatresu mrežu. Ipak, sredinom prvog perioda Andrija Prlainovi? je postigao pogodak na isteku napada. Isti igra? je nešto kasnije doneo Srbiji prvo vo?stvo na me?u. Rusi su poravnali, a prednost doma?oj selekciji perfektnim udarcem vratio je Dušan Mandi? i sa rezultatom 3:2 se otišlo na mali odmor posle prve ?etvrtine.
Odli?ni Andrija Prlainovi? prvi ja zatresao mrežu u drugoj ?etvrtini i to je bio njegov tre?i pogodak na ovom me?u. Odmah je uzvratio Nikolaenko, a zatim je usledila serija Srbije 3:0. Redom su poga?ali Nikola Jakši?, Filip Filipovi? i Dušan Mandi?. U narednim minutima mreže su mirovale i posle dve ?etvrtine na semaforu je stajao rezultat 7:3 u korist Srbije.
U tre?em periodu Srbija je otklonila sve dileme oko pitanja pobednika, a oko 10.000 navija?a u beogradskoj Areni moglo je da vidi i nekoliko lepih golova. Najpre je Hlod smanjio na 7:4, a onda su na drugoj strani mrežu tresli Pijetlovi? sa svoje pozicije, Filipovi? lepim lob udarcem i zatim Mitrovi? iz peterca. Seriju je prekinuo Odintsov, da bi na lep na?in pogodio i Miloš ?uk.
Srbija je rutinski me? privela kraju, uz nova ?etiri pogotka u poslednjih osam minuta. Najefikasniji su bili Andrija Prlainovi? i Dušan Mandi? sa po tri pogotka, dok su po dva dodali Slobodan Niki? i Filip Filipovi?.
Charlie se smatra jednim od najkreativnijih i najutjecajnijih osoba u razdoblju nijemog filma. U svojim je filmovima nastupao kao glumac, redatelj, scenarist, producent i naravno skladatelj glazbe.
Svi njegovi filmovi pod markom United Artistsa bili su dugometražni, gdje možemo ubrojati "Parižanku" te "Zlatnu groznicu" i naravno "Cirkus". Nakon dolaska zvu?nog filma, snimio je "Svjetla velegrada" i "Moderna vremena" prije nego što je prešao na zvuk. Bili su to filmovi u kojima se pojavila njegova glazba i naravno zvu?ni efekti. Od zvu?nih filmova treba navesti "Velikog diktatora", "Gospodina Verdouxa" te "Svjetla pozornice". Moderna vremena bili su prvi film u kojem se imalo priliku ?uti Chaplinov glas u pjesmi na kraju filma.
Chaplin se rodio 16. travnja 1889. godine u Walworthu u Londonu, gdje su njegovi roditelji radili kao zabavlja?i u varijeteu, a koji su se rastali prije nego što je Chaplin navršio tri godine. Od razvoda roditelja Carlie je živio s majkom na razli?itim adresama, s tim da je otac bio alkoholi?ar koji je slabo kontaktirao sa svojim sinom.
Nakon što mu je majka doživjela slom živaca, Charlie i njegov brat poslani su da žive zajedno s o?evom ljubavnicom koja ih je poslala u školu na Kenningotn Roadu. Otac je umro kada je Charlie imao samo dvanaest godina, a nakon što se ponovno pridružio svojoj majci po?eo je polako razmišljati o velikoj karijeri zabavlja?a.
Chaplin je po?eo nastupati u Americi s gluma?kom družinom Freda Karnoa u kojoj su bili Arthur Stanley Jefferson, koji ?e kasnije postat poznat kao Stan Laurel, odnosno Stanlio. Chaplinov nastup s družinom vidio je filmski producent Marc Sennett, koji ga je angažirao za filmski studio Keystone Film Company.
Chaplin je prvi put nastupio na filmu u komediji "Making a Living", objavljenoj 2. velja?e 1914. godine.
Tijekom svog života bio je poznat kao osoba koja je voljela sport. Pritom je puno plivao, igrao tenis i rijetko pio. Unato? mogli bi re?i zdravom na?inu života, njegovo se zdravlje po?eo naglo pogoršavati kraje šezdesetih godina i to nakon završetka njegovog zadnjeg filma, “Grofice iz Hong Konga.
Umro je 25. prosinca 1977. godine u Veveyu u Švicarskoj, kada je imao 88 godina.
Od njegovih djela svakako treba izdvojiti "Oliwer Twist", "David Copperfield", "Posmrtni spisi Pickwickova kluba", "Veliko o?ekivanje", "Cvr?ak na ognjištu", "Život i pustolovina Martina Chuzzelwita", "Boži?na pri?a" i "Staretinarnica". Naravno da je najpoznatiji Oliwer Twist uz ?iji smo tužni život svi suosje?ali.
Charles Dickens rodio se 7. velja?e 1812. godine u Landportu kao drugo od osmero djece, roditelja Johna i Elizabeth Dickens. Njegov otac bio je službenik u mornarici. Vrlo brzo nakon Charlesova ro?enja cijela se obitelj preselila u ulicu Norfolk, a nakon toga u Kent. Njegovo odrastanje i sve ono što je proživio igraju?i se sa svojim prijateljima, iskoristio je kao inspiraciju za svoja djela, koja ?e kasnije postati svojevrsni klasik.
Nakon što se cijela obitelj preselila u Kent nastupili su malo teži uvjeti života i prakti?ki su se svi morali angažirati da zarade neke novce, pa tako i sam Charles koji je ve? kao dijete znao za surovu stvarnost. Radio je na raznim mjestima, u tvornici gdje je cijelo vrijeme u glavi zamišljao odre?ene likove i avanture kroz koje su prilazili.
Nakon što mu je otac umro, majka je dobila odre?eno nasljedstvo, ali je to nije sprije?ilo da Dickensa i dalje drži zaposlenog u tvornici koji je tada spoznao svu relanost koliko je težak život radnika iz radni?ke obitelji. Naime gnjev koji je proizlazio iz te cjelokupne situacije pod kojima je radni?ka klasa živjela, postala je glavna tema njegovih djela, a najviše se moglo vidjeti u njegovom autobiografskom romanu, "David Copperfield".
Kasnije se uspio zaposliti u odvjetni?kom uredu Ellis i Blackmore kao pripravnik, da bi ubrzo nakon toga krenuo raditi kao slobodni novinar. To je bio samo po?etak njegove velike karijere kao pisca. U tom je periodu upoznao Mariu Beadnell ?iji roditelji nisi odobravali vezu, stoga su je poslali na školovanje u Pariz.
Godine 1836. prihvatio je posao urednika novina gdje je ostao tri godine, a istovremeno je radio na poznatom romanu “Oliwer Twist”. Te iste godine u travnju, oženio se s Catherine Thomson Hogarth s kojom je imao desetero djece. Umro je 9. lipnja 1870. godine.
SKSK Nikola Tesla Linz » Foren Suche nach Inhalten von Tesla
16.02.2020 12:27
Eingetragen von 
